Duboka, propusna, neutralna i topla tla najviše odgovaraju višnji. To su pjeskovite ilovače te ilovasta i ilovasto-glinasta tla. Višnja se može uspješno uzgajati na gotovo svim vrstama tla, no najteže podnosi visoku vlažnost. Na vlažnim tlima često dolazi do asfiksije tj. ugušenja korijena. U pogledu položaja i tla višnja se pokazuje kao vrlo skromna voćka tako da se uspješno može uzgajati i na svim položajima. Najbolje uspijeva na obroncima i blagim padinama okrenutim jugu, jugoistoku i istoku.
Prije podizanja nasada višanja potrebno je urediti tlo. Ukoliko je potrebno treba iskrčiti ostatke zaostalog šiblja i drveća te poravnati depresije na parceli. Na osnovu kemijske analize tla, prije dubokog oranja i podrivanja, potrebno je obaviti preporučenu eventualnu meliorativnu gnojidbu. Ona obuhvaća dodavanje fosfora i kalija dijelom prije dubokog oranja, a dijelom pod tanjuraču. Fosfor i kalij dobro se vežu u tlu i teško se ispiru. Ukoliko je tlo kiselo i ima povišenu količinu mobilnog aluminija i mangana, potrebno ga je neutralizirati primjenom kalcija. Ta mjera je poznata i naziva se kalcizacija.
Korijen višnje prostire se do 60 cm dubine pa je iz tog razloga potrebno napraviti duboko oranje najmanje do te dubine. Duboko oranje je najbolje obaviti kad je tlo potpuno suho, a to je uglavnom u srpnju i kolovozu. Preporučuje se jesenska sadnja jer proljetna sadnja može biti vrlo loša u pogledu primitka i razvitka sadnica jer višnja rano tjera. Pupovi višnje rano se probude dok se korijen istodobno u tlu sporo regenerira, stoga u toj dobi nema dobre ravnoteže u opskrbi vodom i hranjivima tvarima iz tla. Prije same sadnje sadnice se pregledaju, oštećene se eliminiraju, a korijen zdravih sadnica se osvježi rezom. Firma Europlantaže d.d. sadnju svojih nasada obavljala je strojno; sadilicom za višnje.